Besplatni info-telefon:
0800 44 55 44

Što je 2. stup?

Drugi stup novog mirovinskog sustava vrlo je važan svakom pojedincu, jer je ovaj dio novog sustava obvezan za sve u dobi do 40 godina.


Funkcioniranje drugog stupa

Drugi stup budućeg mirovinskog sustava provodi se putem obveznih mirovinskih fondova kojima će upravljati društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima.


Sigurnost novog sustava

U razmišljanjima o novom sustavu za svakog je osiguranika ključna riječ i dvojba sigurnost, to jest u kojoj će mu je mjeri novi mirovinski sustav pružiti. Drugo je važno pitanje kako će sustav osigurati da mu mirovina bude veća od mirovina današnjih umirovljenika.

Sustav pruža sigurnost tako da društvima za upravljanje mirovinskim fondovima precizno propisuje gdje mogu ulagati novac svojih članova/osiguranika. Sav novac se mora ulagati u zakonom dopuštene vrijednosnice koje su uvrštene za trgovanje na uređenim tržištima i čije su cijene dnevno utvrdive. Budući da se minimalno 50 % vrijednosti imovine obveznih mirovinskih fondova mora ulagati u obveznice Republike Hrvatske, tj. dužničke vrijednosnice koje je država izdala i čiju isplatu jamči, veći će dio rizika portfelja mirovinskog fonda biti rizik države. Imovina mirovinskih fondova bit će plasirana prije svega u sigurne vrijednosnice, što će i ukupno poslovanje budućih mirovinskih fondova činiti vrlo sigurnim.

Uz sigurnost, vrijednosnice u koje će se novac fondova plasirati davat će i prinose, što će osigurati rast vrijednosti imovine članova fondova, čime se stvaraju pretpostavke da buduće mirovine budućih umirovljenika budu veće nego što su mirovine današnjih umirovljenika.


Sudionici u drugom stupu novog mirovinskog sustava

Za razumijevanje novog mirovinskog sustava vrlo je važno prepoznati njegove subjekte te spoznati njihove uloge, zadatke i međuodnose. Najvažniji sudionici u II. stupu novog mirovinskog sustava bit će:

Osiguranik - svaka zaposlena osoba u dobi do 40 godina i osobe u dobi između 40 i 50 godina koje odluče izabrati svoj mirovinski fond i time ući u II. stup novog mirovinskog sustava. Uplate njihovih doprinosa za mirovinsko osiguranje poslodavci uplaćuju na prolazni račun REGOS-a, koji ih preusmjerava mirovinskom fondu koji je osiguranik izabrao. Mirovinski fond primljena sredstva ulaže na tržištima kapitala i za svog člana (osiguranika) ostvaruje sigurnost i prinos.

Obvezni mirovinski fondovi - zasebna imovina bez pravne osobnosti; u vlasništvu je uplatitelja novčanih sredstava (članova fondova), tj. uplatitelja doprinosa za mirovinsko osiguranje, a prikupljenim novčanim sredstvima upravljaju profesionalci zaposleni u društvima za upravljanje mirovinskim fondovima. Razlikujemo obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove.

Društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima - pravne osobe, dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću, čiji je predmet poslovanja osnivanje i upravljanje obveznim mirovinskim fondovima. Upravljaju imovinom obveznih mirovinskih fondova, odnosno imovinom članova svojih mirovinskih fondova. Njihov je rad pod strogom kontrolom Agencije za nadzor financijskih usluga.

Agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) - agencija koja vrši nadzor i kontrolu rada svih sudionika novog mirovinskog sustava. Za svoj rad odgovara Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru.

Središnji registar osiguranika (REGOS) - centralni subjekt novog sustava i njegovo tehničko središte. Osiguranici izbor svog fonda vrše u REGOS-u. On prima uplate doprinosa i vodi osobne račune osiguranika te ih izvješćuje o stanju na njihovim računima.

Banka skrbnik - banka na čijem se posebnom računu vodi imovina mirovinskog fonda. Od fondova se razlikuje veličinom i nezavisnim položajem, jamči sigurnost te imovine.

Mirovinsko-osiguravajuće društvo - društvo koje, nakon umirovljenja osiguranika prima kapitaliziranu štednju s njegova osobnog računa (koja se do tada vodila u mirovinskom fondu) te mu na temelju tih sredstava doživotno isplaćuje pripadajuću mirovinu.


Što reforma donosi osiguranicima?

Osim što će zasigurno pridonijeti ukupnom gospodarskom razvoju, reforma mirovinskog sustava i svakom pojedincu zaposleniku donosi niz dobrih novosti, na primjer:
  • svaki zaposlenik dobit će svoj osobni račun na koji će mu se uplaćivati 5 % iz bruto plaće za mirovinsko osiguranje, a članovi PBZ Croatia osiguranja, obveznog mirovinskog fonda, moći će stanje na svom osobnom računu u svakom trenutku provjeriti (Internet, bankomati)
  • nestaje mogućnost da zaposlenici ne znaju uplaćuje li poslodavac za njih zakonske doprinose
  • uplatama upravljaju profesionalci koji ih ulažu u sigurne vrijednosnice (obveznice i dionice država i najboljih tvrtki u zemlji i svijetu) te tako pružaju sigurnost i osiguravaju prinos na uložena sredstva, čime se stvaraju pretpostavke da mirovine osiguranika budu veće nego kad se reforma ne bi provodila
  • sredstva na osobnom računu su osobno vlasništvo osiguranika i predmet su nasljeđivanja, što nije slučaj u današnjem sustavu
Pitanja i odgovori
Imate li kakvo pitanje, slobodno nas pitajte
Pitaj