|
|
Besplatni info-telefon:
|
|
0800 44 55 44 |
|
| Uvod |
- sredstva na vašem računu neotuđiva su
- očekivani prinos
mirovinskih fondova jamči veću mirovinu od one iz I
stupa
Postojeći mirovinski sustav koji funkcionira logikom
međugeneracijske solidarnosti osmišljen je još krajem 19.
stoljeća. Danas, kako ljudi žive sve dulje, sve je više
umirovljenika čije mirovine sustav treba osigurati. Na taj
način, mirovinski sustavi koji se temelje samo na
međugeneracijskoj solidarnosti posvuda u svijetu dolaze u
krizu, te se i u najrazvijenijim zemljama razmišlja o njihovoj
reformi (a u većini zemalja takva je reforma i provedena), jer
je svugdje sve nepovoljniji omjer zaposlenih i umirovljenih
osoba.
Hrvatska proživljava izrazitu krizu postojećeg
sustava. Dok su još 1990. godine 4 radnika uplaćivala za
mirovinu jednog umirovljenika, danas 1,3 zaposlenih uplaćuje
za jednog umirovljenika. Dakle, sustav je već neko vrijeme
neodrživ. Procjena je da bi, ako se ne bi pristupilo reformi,
već negdje 2040. trebalo izdvajati oko 60 % iz bruto plaće
samo da bi se održala razina mirovina kakvu danas imamo. Znamo
da su današnje mirovine niske i većini umirovljenika ne
osiguravaju zasluženu dostojanstvenu starost.
Reforma
se i provela kako bi se sustav uravnotežio, prestao biti
opterećenje za budžet, a time i smetnja gospodarskom razvoju
Republike Hrvatske, te kako bi se stvorile pretpostavke za
rast budućih mirovinskih isplata.
Reforma mirovinskog sustava donijet će višestruku
korist, kako pojedincima, tako i društvu na razini nacionalne
ekonomije.
Neki od najznačajnijih očekivanih efekata
su:
- sadašnjim će zaposlenicima novi sustav osigurati veća
primanja nakon umirovljenja, koja bi bila znatno manja da se
reforma ne provodi
- na razini nacionalnog gospodarstva bit
će to uravnoteženje mirovinskog sustava, koji se danas uvelike
financira iz državnog proračuna, čime se onemogućuje smanjenje
javne potrošnje i smanjenje poreznog pritiska, što će
pridonijeti ukupnom gospodarskom rastu
- stvaranje
pretpostavki za rast nacionalnog gospodarstva pomoći će i
današnjim umirovljenicima.
Sve zaposlene osobe u dobi do 50 godina mogle su do
30. lipnja 2002. odabrati svoj mirovinski fond, i to tako da u
bilo kojoj poslovnici ZAP-a, na šalteru REGOS-a, uz predočenje
osobne iskaznice prijave mirovinski fond kojem žele povjeriti
5 % svojih mirovinskih doprinosa.
Vaša prijava
je tajna - ni jedan poslodavac neće imati uvid u Vaš
odabir!
Zaposleni koji su 1. siječnja 2002.
imali manje od 40 godina, mogli su odabrati fond do 31. ožujka
2002., a oni koji su u to doba imali između 40 i 50 godina,
imali su mogućnost prijave svog fonda do 30. lipnja 2002.
godine. Važno je znati da su osobe mlađe od 40 godina, a koje
do navedenog roka nisu odabrale svoj fond, raspoređene u neki
od fondova prema izboru nadležne državne
institucije.
Osobe u dobi između 40 i 50 godina
koje nisu prijavile članstvo u fondu drugog stupnja do 30.
lipnja 2002. ostale su u sustavu HZMO-a jer će se smatra da ne
žele ući u novi sustav.
Nakon odabira fonda
zaposlenicima ostaje da nadgledaju stanje na svom računu.
Ne dopustite da Vam drugi odaberu mirovinski fond u
kojem ćete štedjeti za zlatne
godine |
|
|